Sarajevska Hagada je preživjela tri rata jer su je skrivali ljudi koji po pravilima nisu smjeli ni da je dotaknu

Kada smo stali ispred neprobojnog stakla u Narodnom muzeju, osjetili smo strahopoštovanje prema knjizi koja je više od pukog rukopisa… ona je simbol opstanka. Sarajevska Hagada, najvrijedniji jevrejski rukopis na svijetu, preživjela je inkviziciju u Španiji, opsade i svjetske ratove. Fasciniralo nas je saznanje da su njeni najveći spasioci bili ljudi druge vjere. Nismo mogli vjerovati priči o dervišu Dervišu Korkutu, kustosu muzeja, koji je 1942. godine, rizikujući sopstveni život, sakrio Hagadu od nacističkog generala Fortnera. Izveo je nevjerovatan podvig… knjigu je sakrio ispod praga jedne seoske džamije na planini Bjelašnici, gdje je ostala netaknuta do kraja rata. Zanimljivo je da su je i u posljednjem ratu devedesetih spasili ljudi koji su, pod kišom granata, ušli u muzej i prenijeli je u trezor Narodne banke. Prema dostupnim podacima, ova knjiga sadrži ilustracije koje su bile revolucionarne za 14. vijek, jer prikazuju zemlju kao okruglu sferu. Za nas je put Hagade dokaz da ljudska dobrota ne poznaje granice religije. Dok smo posmatrali te fine listove pergamenta, shvatili smo da ona ne pripada samo jednom narodu, već cijelom čovječanstvu kao podsjetnik da se kultura čuva srcem, a ne samo zidovima.