NEVEROVATAN PRIZOR NETAKNUTE PRIRODE: Preko 800 veličanstvenih stvorenja ovde preživljava najsurovije oluje potpuno sami! 😱🐎

NEVEROVATAN PRIZOR NETAKNUTE PRIRODE: Preko 800 veličanstvenih stvorenja ovde preživljava najsurovije oluje potpuno sami! 😱🐎

Jeste li ikada poželjeli da pobjegnete od gradske gužve i završite na mjestu gdje jedini zvuk koji čujete jeste topot stotina kopita koja jure kroz nepregledno planinsko prostranstvo? Danas vas vodimo na jedno takvo nevjerovatno putovanje, tačnije na visoravan Kruzi iznad Livna, gdje živi pravo čudo prirode, krdo od preko osam stotina slobodnih divljih konja. Kada smo prvi put planirali ovaj put, mislili smo da ćemo vidjeti tek nekoliko životinja u daljini, ali ono što nas je dočekalo na toj surovoj i prelijepoj planini potpuno nas je razoružalo i natjeralo nas da shvatimo koliko je priroda zapravo moćna kada joj damo potpunu slobodu.

Sjedite udobno, sipajte sebi kafu i zamislite ovaj prizor, stojite na hiljadu i dvjesto metara nadmorske visine, vjetar vam šiba lice, a svuda oko vas se pruža goli, surovi kraški pejzaž koji se spaja sa nebom. Odjednom, iza brežuljka se pojavljuje jedno manje krdo, pa drugo, pa treće… Konji svih mogućih boja, od potpuno vranih, preko šarenih, pa sve do prelijepih bijelih, slobodno šetaju, pasu i međusobno komuniciraju potpuno ignorišući našu prisutnost. Osjećaj je bio toliko nestvaran da smo u jednom trenutku pomislili kako smo zalutali na snimanje nekog epskog holivudskog filma, a ne da se nalazimo u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Ono što ovu priču čini još fascinantnijom jeste činjenica da ovi konji nisu oduvijek bili divlji. Sve je počelo sedamdesetih godina prošlog vijeka, u vrijeme kada je poljoprivreda u livanjskom kraju doživjela naglu mehanizaciju. Pojavom traktora i drugih mašina, seljaci su shvatili da im konji, koji su im godinama služili za oranje i teške poslove, više nisu potrebni. Kako je njihovo držanje i ishrana tokom dugih i hladnih zima bila izuzetno skupa, mnogi vlasnici su donijeli tešku odluku, pustili su svoje konje na slobodu, na prostranu visoravan Kruzi podno planine Cincar. Ono što niko nije očekivao jeste da će se ove životinje tako brzo prilagoditi divljini i ponovo probuditi svoje davno zaboravljene divlje instinkte.

Danas, nakon više od pedeset godina, na Kruzima više nema onih prvih, pitomih konja koji su pušteni na slobodu. Svi ovi ljepotani koje danas možete sresti rođeni su na ovoj planini, pod otvorenim nebom, i nikada u životu nisu osjetili sedlo, ular ili plug. Oni su dokazali da hiljade godina pripitomljavanja nisu uspjele da unište njihovu iskonsku potrebu za slobodom. Kada ih posmatrate kako se bore za vođstvo u krdu, kako iskazuju nježnost jedni prema drugima ili kako brižno čuvaju tek rođenu ždrebad, shvatite da gledate savršeno funkcionalno društvo koje živi po strogim zakonima prirode.

Ali, nemojte misliti da je njihov život ovdje lak i idiličan. Visoravan Kruzi je prelijep, ali ujedno i nevjerovatno surov prostor površine oko sto pedeset kvadratnih kilometara. Ljeta su ovdje vrela i suva, a zime nevjerovatno duge, hladne i praćene orkanskim udarima bure koja ledi krv u žilama. Kako ovi konji preživljavaju te polarne uslove bez ičije pomoći? Odgovor leži u njihovoj nevjerovatnoj snalažljivosti. Kada počnu strašne snježne oluje, konji bukvalno ulaze u oblake, tražeći zaklon u višim planinskim dijelovima gdje bura često oduva snijeg sa pašnjaka i tako im omogući da dođu do suve trave. Osim toga, naučili su da se okupljaju u velike grupe kako bi se međusobno grijali svojim tijelima i štitili jedni druge od vukova koji vrebaju iz obližnjih šuma.

Moramo vam priznati da smo tokom našeg boravka saznali i neke prilično bizarne i duhovite detalje. Naime, iako su ovi konji potpuno divlji i slobodni, oni su razvili jednu zanimljivu naviku, obožavaju so. Zbog toga ih lokalni stanovnici i ekološka udruženja često obilaze i donose im velike kocke soli koje ostavljaju na određenim mjestima. Kada konji osjete miris soli, spremni su da vam priđu prilično blizu, što je idealna prilika za nevjerovatne fotografije. Ipak, nemojte praviti grešku koju prave mnogi turisti, ovi konji su i dalje divlje životinje teške nekoliko stotina kilograma i svaka nagla kretnja ili pokušaj jahanja može biti izuzetno opasna. Poštovanje njihove slobode i prostora je zlatno pravilo ovog safarija.

Danas su ovi konji postali pravi brend i ponos cijelog livanjskog kraja, ali i šire regije. Brojna ekološka udruženja, poput planinarsko ekološkog društva Borova Glava, ulažu ogromne napore kako bi zaštitili ova krda, obezbijedili im dovoljno vode tokom sušnih ljetnjih mjeseci i zaštitili ih od nesavjesnih vozača na obližnjim putevima. Država ih je takođe zaštitila zakonom, čime je konačno zaustavljen krivolov koji je nekada predstavljao ozbiljnu prijetnju za njihov opstanak. Danas se njihov broj procjenjuje na preko osam stotina grla, što ih čini jednom od najvećih populacija divljih konja u cijeloj Evropi.

Za kraj, ako odlučite da i sami doživite ovu avanturu, toplo vam preporučujemo da ne krećete sami na visoravan običnim automobilom jer je teren izuzetno nepristupačan i grub. Najbolja opcija jeste da angažujete lokalne vodiče koji organizuju džip safari ture. Oni ne samo da znaju tačne lokacije gdje se konji u tom trenutku nalaze, već će vam ispričati pregršt lokalnih priča i legendi koje ne možete pronaći u knjigama. Posjeta livanjskim divljim konjima je jedno od onih iskustava koja vas potpuno promijene, vrate vas korijenima i podsjete vas na to koliko je lijepo biti potpuno slobodan pod plavim nebom Bosne i Hercegovine.

Slični vodiči