Otvorili smo islandski telefonski imenik i ostali zbunjeni. Svi su poredani po imenu. Ne po prezimenu. Po IMENU. Na Islandu, ako tražite nekog, tražite ga kao „Björk” ili „Sigurður”, jer prezimena u našem smislu te riječi ovdje ne postoje. Ovo nas je toliko zbunilo da smo morali istražiti čitav sistem, i ispostavilo se da je razlog star više od hiljadu godina.
Sadržaj članka:
- Kako funkcioniše islandski sistem imena
- Kako to izgleda u svakodnevnom životu
- Zanimljivosti o islandskim imenima
- Mitovi vs stvarnost o islandskim imenima
Kako funkcioniše islandski sistem imena
Island koristi patronimski sistem imenovanja, što znači da vaše „prezime” nije porodični naziv koji se prenosi generacijama, nego ime vašeg oca (ili majke) sa dodatkom -son (sin) ili -dóttir (kći). Ako se vaš otac zove Jón, vi ste Jónsson ako ste muško, ili Jónsdóttir ako ste žensko.
To znači da brat i sestra nemaju isto prezime. On je Jónsson, ona je Jónsdóttir. A njihova djeca? Imaće potpuno drugo „prezime” jer će se ono formirati od imena njihovog oca (ili majke). U jednoj islandskoj porodici, svaki član može imati drugačije „prezime”. Za nas koji smo navikli na sistem porodičnog prezimena, ovo je bio šok.
Ovaj sistem je naslijeđe iz vikinškog doba i Island je jedina nordijska zemlja koja ga je zadržala do danas. Danska, Norveška i Švedska su prešle na fiksna prezimena tokom 19. i 20. vijeka. Island nije. I ne planira. Ako planirate putovanje na Island, pripremite se da ćete ljude oslovljavati imenom, čak i predsjednika.
Kako to izgleda u svakodnevnom životu
Predsjednice, učitelje i doktore zovete po imenu
Na Islandu ne postoji formalno oslovljavanje sa „gospodine” i prezimenom. Svi se oslovljavaju imenom, od kasirke u prodavnici do predsjednika države. Bivša predsjednica Vigdís Finnbogadóttir (prva demokratski izabrana predsjednica na svijetu, 1980.) bila je svima jednostavno „Vigdís”.
Telefonski imenik, koji se na Islandu još uvijek štampa (u zemlji od samo oko 380.000 stanovnika), organizovan je abecednim redom po imenu. Dakle, tražite „Björk”, ne „Guðmundsdóttir”.
Komitet za imena
Evo gdje stvari postaju još neobičnije. Island ima Mannanafnanefnd, zvanični Komitet za lična imena, koji odlučuje koja imena roditelji smiju dati djeci. Ime mora biti kompatibilno sa islandskom gramatikom (mora se moći deklinirati po padežima) i ne smije sadržavati slova koja ne postoje u islandskom alfabetu. Slovo C, na primjer, ne postoji u islandskom, pa ne možete dijete nazvati Carolina.
Trenutno odobrena lista sadrži oko 1.800 muških i 1.800 ženskih imena. Ako želite ime koje nije na listi, morate podnijeti zahtjev Komitetu i čekati odluku.
Zanimljivosti o islandskim imenima
Ponekad se koristi matronimski sistem, dakle ime majke umjesto oca. Ovo je nekad bio izuzetak (uglavnom za djecu nepoznatih očeva), ali danas sve više islandskih porodica bira matronimski oblik iz principa. Neka djeca kombinuju oba i imaju i patronim i matronim.
Islandski jezik se toliko malo promijenio od vikinškog doba da moderni Islanđani mogu čitati sage iz 13. vijeka gotovo bez poteškoća. Uporedite to sa engleskim, gdje bi prosječan Britanac jedva razumio tekst iz 15. vijeka. Ova jezična konzervativnost direktno je povezana sa sistemom imenovanja, jer se i imena drže tradicionalnih formi.
I još nešto. Na Islandu postoji aplikacija zvana Íslendingabók (Knjiga Islanđana), koja je zapravo genealoška baza podataka svih Islanđana. Pošto je populacija mala, a prezimena ne postoje, ova aplikacija pomaže ljudima da provjere da li su u srodstvu prije nego počnu hodati. Zvuči kao šala, ali Islanđani to koriste potpuno ozbiljno.
Mitovi vs stvarnost o islandskim imenima
MIT: Islanđani nemaju prezimena jer ih je premalo pa se svi poznaju.
STVARNOST: Sistem nema veze sa brojem stanovnika. To je lingvistička i kulturna tradicija stara više od 1.000 godina, naslijeđena od Vikinga. Kad je Island imao samo 50.000 stanovnika i kad ima 380.000, sistem je isti.
MIT: Možete se samo pojaviti na Islandu i uzeti islandsko ime.
STVARNOST: Stranci koji dobiju islandsko državljanstvo ne moraju mijenjati ime, ali ako žele uzeti islandsko ime, moraju proći odobrenje Komiteta za imena. Neko ko se preziva „Smith” može ostati Smith.
MIT: Björk nema prezime.
STVARNOST: Ima. Zove se Björk Guðmundsdóttir. Ali kao i svi Islanđani, koristi samo ime jer „prezime” nije porodično, nego samo informacija o tome ko joj je otac (Guðmundur).
Islandski sistem imenovanja je živi fosil vikinškog doba, nešto što je ostatak svijeta napustio ali što ova mala ostrvo-država čuva sa tvrdoglavošću koju možete samo poštovati. Svako ime je mala priča o tome čije ste dijete, i u tom sistemu niko se ne skriva iza porodičnog prezimena. Svi su ravni. Od predsjednika do ribara. A posljednja bonus činjenica… na Islandu postoji čovjek čiji je posao da odlučuje da li se „Harriet” može deklinirati po islandskim padežima. I to je pravi, plaćeni posao. 📖
Ovaj članak je rezultat detaljnog istraživanja. Neke priče i legende dio su usmene predaje i nije moguće sa 100% sigurnošću potvrditi njihovu tačnost. Ali upravo to ih čini fascinantnim, zar ne?
P.S. Ako vas na Islandu neko oslovi sa „hej, ti”, nemojte se uvrijediti. Vjerovatno samo pokušava izbjeći da pogrešno izgovori vaše ime sa četiri suglasnika u nizu.
