Zanimljive činjenice o Rimu i Koloseumu mogli bismo nabrajati danima, ali ova nam je zapela za oko više od svih ostalih. One hiljade i hiljade rupica koje prekrivaju fasadu Kolosema, te koje svaki turista vidi ali rijetko ko se zapita šta su… nisu nastale od starosti. Nisu od zemljotresa. Nisu čak ni ratna oštećenja. Nastale su jer je neko namjerno, sistematski, rupa po rupa, vadio nešto iz zidova. I to što su vadili bilo je toliko vrijedno da su generacije ljudi provele stoljeća radeći to.
Razlog je jednostavan, a opet nevjerovatan. Ali krenimo od početka, jer Koloseum krije još priča koje zaslužuju da ih čujete.
- Misterija rupa: Šta su zapravo vadili iz Kolosema
- Koloseum iznutra: Stvari koje se ne vide sa ulice
- Život oko Kolosema kroz vjekove
- Mitovi vs stvarnost o Koloseumu
Misterija rupa: Šta su zapravo vadili iz Kolosema
Kada su Rimljani gradili Koloseum (završen 80. godine nove ere), koristili su ogromne kamene blokove travertina. Ali te blokove nisu spajali malterom. Spajali su ih metalnim klanfama, spojnicama od bronze i željeza koje su držale kamenje na mjestu. Procjenjuje se da je u cijeloj konstrukciji bilo upotrijebljeno oko 300 tona metalnih spojnica.
U srednjem vijeku, metal je bio izuzetno vrijedan. I ljudi su shvatili da u zidovima Kolosema leži pravo bogatstvo. Počeli su bušiti kamenje, vaditi te metalne klanfe i pretapati ih u oružje, alat, čavle. Svaka rupica koju danas vidite na fasadi je mjesto gdje je nekad bila jedna metalna spojnica. Stotine godina ovog “rudarenja” ostavile su Koloseum izrešetan kao sir. Papa Benedikt XIV je u 18. vijeku konačno proglasio Koloseum svetim mjestom (jer su tamo, prema tadašnjem vjerovanju, ginuli kršćanski mučenici) i tako zaustavio dalje uništavanje. Da nije toga, ko zna bi li ga danas uopšte bilo.
Koloseum iznutra: Stvari koje se ne vide sa ulice
Podzemni lavirint ispod arene
Ispod poda arene nalazio se čitav podzemni sistem tunela, kaveza i prostorija nazvan hypogeum. Od 2021. godine turisti ga konačno mogu posjetiti. Dole su čekali gladijatori, divlje životinje, osuđenici. Postojao je sistem rampi i liftova (ukupno ih je bilo 36) kojima su životinje i scenografija podizani direktno na površinu arene. Zamislite lava koji se iznenada pojavi iz poda pred 50.000 gledalaca. Efekat je bio, blago rečeno, dramatičan.
Koloseum je nekad imao krov
Tačnije, imao je ogroman platneni tenda sistem nazvan velarium. Bio je to složeni sistem konopaca i platna koji je štitio gledalce od sunca. Za upravljanje njim bio je zadužen odred rimske mornarice, jer su oni jedini imali znanje o radu sa jedrilima i konopcem te veličine. Ako ste planirali putovanje u Rim, ovo je detalj koji većina vodiča ne pominje, a potpuno mijenja sliku o tome kako je Koloseum zapravo izgledao u doba Rimskog carstva.
Život oko Kolosema kroz vjekove
Kada su gladijatorske igre ukinute 404. godine, Koloseum nije jednostavno stao. Kroz naredna stoljeća služio je kao groblje, tvrđava, stambeni prostor, pa čak i kao radionica. Unutar njegovih zidova su porodice živjele, držale stoku i vodile male zanatske radnje. U jednom periodu bio je i kamenolom, odakle se materijal nosio za gradnju drugih rimskih zgrada. Bazilika Svetog Petra, Palazzo Venezia i nekoliko rimskih mostova sadrže kamen koji je izvorno pripadao Koloseumu.
Jedna fascinantna stvar: unutar Kolosema raste preko 350 vrsta biljaka, od kojih neke ne postoje nigdje drugdje u Rimu. Botaničari vjeruju da su sjemenke stigle na krznu egzotičnih životinja koje su dovođene iz Afrike i Azije za igre u areni. Te biljke rastu na istom mjestu već skoro 2.000 godina.
Mitovi vs stvarnost o Koloseumu
“Palac dolje je značio smrt.” Nismo mogli vjerovati kad smo ovo saznali, ali taj čuveni gest sa palcem koji je popularizan filmom “Gladijator” vjerovatno nije ni postojao u tom obliku. Istoričari danas smatraju da je znak za milost bio sakriven palac (unutar šake), a za smrt ispružen palac, ali ne nužno prema dolje. Holivud je to malo prilagodio.
“Koloseum je najveća rimska arena.” Jeste najveća koja je preživjela, ali Circus Maximus u istom gradu mogao je primiti i do 250.000 gledalaca, što je oko pet puta više od Kolosema.
“Ime dolazi od riječi ‘kolosalan’.” Obrnuto. Ime dolazi od ogromne statue cara Nerona, Colossus Neronis, visoke oko 30 metara, koja je stajala tik pored arene. Arena je po kipu dobila ime, a ne obrnuto.
Koloseum stoji tu skoro dva milenijuma, izrešetan, okrnjen, opljačkan za metal, korišten kao kuća, radionica i kamenolom. A i dalje je najposjećeniji spomenik u Italiji sa preko 7 miliona posjetilaca godišnje. Svaka od tih rupica na fasadi priča svoju priču. Neko je prije 800 godina stajao na tom istom mjestu, dlijetom vadio bronzanu spojnicu i mislio samo o tome da prehrani porodicu. Koloseum je preživio i to, kao i sve ostalo. 🏛️
Ovaj članak je rezultat detaljnog istraživanja. Neke priče i legende dio su usmene predaje i nije moguće sa 100% sigurnošću potvrditi njihovu tačnost. Ali upravo to ih čini fascinantnim, zar ne?
P.S. Sljedeći put kad vidite fotografiju Kolosema, prebrojte rupe na jednom kamenom bloku. Svaka je nečija priča o preživljavanju.
