Malta. Ostrvo veličine jednog većeg grada, smješteno na pola puta između Sicilije i Afrike, sa populacijom manjom od mnogih evropskih gradova. A opet, kad počnete kopati po njenoj istoriji, shvatite da je ovo mali komad kamena koji je oblikovao sudbinu čitavog Sredozemlja. Zanimljivosti o Malti ne počinju na plaži, nego u kamenu starom 5.000 godina, u hramovima koji su stariji od piramida, i na ribarskim brodićima koji imaju oči. Da, oči. I razlog je ljepši nego što mislite.
Sadržaj članka:
Oči na brodovima
Malteski ribarski brodići, luzzu, obojeni su u žarke boje (najčešće plavu, crvenu, žutu i zelenu), a na pramcu svakoga od njih naslikane su oči. Tradicija je stara preko 3.000 godina i potiče još od Feničana koji su plovili ovim vodama. Prema vjerovanju, oči štite brod i ribare od zla na otvorenom moru i pomažu brodu da „vidi” put kući. Oči su obično oči Ozirisa (egipatskog boga) ili su inspirirane feničanskim zaštitnim simbolima. Svaki ribar sam slika oči na svoj brod, i svaki par je malo drugačiji. Kad smo u luci Marsaxlokk vidjeli stotine šarenih luzzu brodova poredanih uz obalu, svi sa očima uprtim u more, bilo je nemoguće ne osjetiti da tu stoji nešto dublje od dekoracije.
Ako razmišljate o posjeti, naš vodič za putovanje na Maltu pokriva sve što trebate znati za organizaciju, ali ove priče u njemu nećete naći.
Hramovi stariji od piramida
Na Malti se nalaze najstarije slobodnostojeće kamene građevine na svijetu. Hramovi Ġgantija na ostrvu Gozo datirani su na otprilike 3600. godinu prije nove ere, što ih čini starijim od egipatskih piramida za oko 1.000 godina i starijim od Stonehengea za oko 1.000 godina. Kameni blokovi korišteni za izgradnju teški su i do 50 tona, a niko sa sigurnošću ne zna kako su premještani. Ostrvo u to doba nije imalo ni točak ni metalne alate.
U podzemnom hramu Ħal Saflieni Hypogeum, isklesanom u kamenu oko 4000. godine prije nove ere, pronađeni su ostaci oko 7.000 tijela. Dnevno smije ući samo 80 posjetilaca i karte se rasprodaju sedmicama unaprijed. Akustika u jednoj od komora je toliko precizno oblikovana da glas izgovoren na jednom mjestu odjekuje kroz cijeli prostor, što je navelo neke istraživače na teoriju da je prostorija korištena za ritualna pojanja.
Ratovi, vjera i otpor
Velika opsada 1565.
Kad je Osmanlijska flota od oko 40.000 vojnika napala Maltu 1565. godine, na ostrvu je bilo tek oko 6.000 branilaca pod vođstvom Vitezova hospitalaca (vitezova sv. Ivana) i njihovog Velikog meštra Jean de Valettea. Opsada je trajala skoro četiri mjeseca. Osmanlije su izgubile, a Valetta, glavni grad koji je nakon toga izgrađen, nosi ime po čovjeku koji je odbranio ostrvo. Ova opsada se smatra jednom od najznačajnijih vojnih odbrana u evropskoj istoriji.
Georgijev krst za cijelo ostrvo
Tokom Drugog svjetskog rata, Malta je bila jedna od najintenzivnije bombardovanih lokacija na svijetu. U samo 1942. godini, na ostrvo je palo više bombi nego na London tokom cijelog Blitza. Britanski kralj George VI dodijelio je cijelom narodu Malte Georgijev krst za hrabrost, jedini put u istoriji da je ovo odlikovanje dodijeljeno cijeloj naciji. Krst je i danas na zastavi Malte.
Mitovi vs stvarnost
„Malta je samo plaža.” Malta ima plaže, ali su joj hramovi stariji od piramida, gradovi su UNESCO baština, a filmski setovi za „Igru prijestolja,” „Gladijatora” i „Troju” su snimani na ostrvu.
„Malteški je arapski jezik.” Djelimično tačno. Malteški je jedini semitski jezik koji se piše latiničnim pismom. Nastao je na osnovi arapskog, ali sa ogromnim uticajem italijanskog i engleskog. Maltežani razumiju neke arapske riječi, ali komunikacija sa govornicima arapskog je ograničena.
„Azure Window još uvijek postoji.” Nažalost, ne. Čuveni prirodni kameni luk na Gozu urušio se u martu 2017. godine tokom oluje. Bio je jedan od najfotografisanijih motiva na Malti i mjesto snimanja scene vjenčanja Daenerys Targaryen u „Igri prijestolja.”
Zaključak
Malta je ostrvo koje je veće od svoje geografije. Na površini manjoj od 316 km² stoje hramovi stari 5.600 godina, grad izgrađen u inat jednoj od najvećih armija svijeta i ribarski brodići sa očima koje gledaju u more tri milenijuma. Ovo je mjesto gdje se svaki kvadratni metar kamena može pročitati kao stranica istorije. Za potpuni kraj: Maltežani imaju izraz „Mela” za lokalne festivale, a gotovo svako selo na ostrvu ima svoj festival sa vatrometom. Malta troši više vatrometa per capita nego bilo koja druga zemlja u Evropi. Na ostrvu od pola miliona ljudi, nebo gori skoro svaki vikend ljeti. 🎆
Ovaj članak je rezultat detaljnog istraživanja. Neke priče i legende dio su usmene predaje i nije moguće sa 100% sigurnošću potvrditi njihovu tačnost. Ali upravo to ih čini fascinantnim, zar ne?
P.S. Na Malti postoje autobusi koji su toliko nepredvidivi da su Maltežani razvili poseban zen odnos prema čekanju. Ako autobus dođe na vrijeme, smatraju da je nešto pošlo po krivu.
