Lanzarote vino zanimljivosti spadaju u onu kategoriju priča koje, kad ih ispričate nekome, ta osoba pomisli da se šalite. Loze koje rastu u rupama. U vulkanskom pepelu. Bez kapi kiše. Bez navodnjavanja. A vino… osvaja nagrade na međunarodnim takmičenjima. Kada smo prvi put vidjeli vinogradska polja na ovom ostrvu, pomislili smo da gledamo neki umjetnički projekat. Tek kasnije smo shvatili da gledamo stotine godina ljudske upornosti i jednu prirodnu pojavu koja je sve to omogućila.
Sadržaj članka
- Vinogradi koji ne liče ni na šta viđeno
- Tajna vulkanskog pepela koju naučnici još proučavaju
- Kako je nastala ova tradicija
- Mitovi vs stvarnost o Lanzarote vinima
- Čaša priče u svakom gutljaju
Vinogradi koji ne liče ni na šta viđeno
Zamislite polje prekriveno crnim vulkanskim pepelom. U tom pepelu su iskopane stotine rupa, svaka duboka jedan do dva metra. Na dnu svake rupe raste jedna jedina loza. Oko svake rupe stoji polumjesečasti zid od vulkanskog kamena, visok možda pola metra. I to je to. Nikakve žice, nikakvi stupovi, nikakvi sistemi za navodnjavanje. Samo crna zemlja, kameni zidići i loze koje se bore za život.
Ovaj prizor se prostire na stotine hektara u regiji La Geria, u centralnom dijelu ostrva. UNESCO ga je prepoznao kao jedinstven kulturni pejzaž. Ako planirate putovanje na Lanzarote, vožnja kroz La Geriju je obavezna. Ništa vas ne može pripremiti na to kako izgleda uživo.
Tajna vulkanskog pepela koju naučnici još proučavaju
Zašto pepeo zamjenjuje kišu
Otkrili smo da vulkanski pepeo, koji lokalno stanovništvo zove “picón”, ima jednu nevjerovatnu osobinu. On upija vlagu iz vazduha tokom noći. Na Lanzaroteu kiša padne jedva 16 dana godišnje, ali noćna vlažnost vazduha je dovoljno visoka da picón apsorbuje sitne kapljice vode i polako ih otpušta prema korijenu loze tokom dana.
To nije sve. Taj sloj pepela, debeo oko 2 do 3 metra, djeluje i kao izolator. Sprečava isparavanje vlage iz tla ispod njega. Dakle, ispod crne, naizgled potpuno suve površine, zemlja je zapravo vlažna. Loza to zna i zato pušta korijenje duboko, duboko u tlo. Nismo mogli vjerovati kad smo saznali da neke loze na Lanzaroteu imaju korijenje dugo i do 5 metara.
Kameni zidovi nisu ukras
Oni polumjesečasti zidići oko svake loze imaju konkretnu funkciju. Lanzarote je jedno od najvjetrovitijih mjesta u Evropi. Stalni pasatski vjetrovi bi uništili loze za jednu sezonu. Zidići ih štite, ali su uvijek otvoreni sa jedne strane… i to sa strane iz koje dolazi najmanje vjetra. Svaki zid je pažljivo postavljen prema dominantnom pravcu vjetra na tom konkretnom dijelu polja.
Kako je nastala ova tradicija
Prije erupcija iz 1730. godine, Lanzarote je imao normalne vinograde. Zemlja je bila plodna, padala je relativna količina kiše. A onda je počelo šest godina vulkanskih erupcija koje su prekrile trećinu ostrva lavom i pepelom. Ljudi su pomislili da je gotovo. Da na toj zemlji više nikad ništa neće rasti.
Ali neko je primijetio da se ispod pepela zemlja drži vlažnom. Prema dostupnim podacima, prvi eksperimenti sa sadnjom u vulkanski pepeo počeli su krajem 18. vijeka. Umjesto da je erupcija uništila vinogradarstvo na Lanzaroteu… stvorila je potpuno novi, jedinstven način uzgoja koji daje vino drugačijeg karaktera od bilo čega drugog na svijetu.
Glavna sorta je Malvasía Volcánica. Bijelo vino mineralnog, pomalo slanog ukusa, sa notama koje somelijeri opisuju kao “dimljene” ili “vulkanske”. Fasciniralo nas je da su upravo te “vulkanske note” ono što vinu daje prepoznatljivost na takmičenjima.
Mitovi vs stvarnost o Lanzarote vinima
MIT: Vino sa Lanzarotea je egzotična turističko atrakcija bez prave kvalitete. STVARNOST: Vinarije poput El Grifo (osnovana 1775. godine, jedna od najstarijih u Španiji) redovno osvajaju medalje na prestižnim međunarodnim takmičenjima.
MIT: Ovaj način uzgoja je primitivan i neefikasan. STVARNOST: Agronomi iz cijelog svijeta proučavaju lanzarotski model kao moguće rješenje za uzgoj u sušnim klimatskim uslovima. U doba klimatskih promjena, ono što su otočani osmislili prije 250 godina moglo bi postati budućnost vinogradarstva.
Čaša priče u svakom gutljaju
Kada podignete čašu Malvasíje sa Lanzarotea, pijete nešto što je nastalo zahvaljujući vulkanskoj katastrofi, ljudskoj upornosti, vjetru koji neprestano duva i sitnim kapljicama noćne vlage koje pepeo upije umjesto kiše. Teško da postoji vino na svijetu sa boljom pričom.
I za sam kraj, jedna činjenica. Berba grožđa na Lanzaroteu je najranija u cijeloj Evropi. Počinje već u julu. Svaki grozd se bere ručno, jer mašinski pristup u ovim rupama jednostavno nije moguć. Jedna loza, jedna rupa, jedan par ruku. 🍇
Ovaj članak je rezultat detaljnog istraživanja. Neke priče i legende dio su usmene predaje i nije moguće sa 100% sigurnošću potvrditi njihovu tačnost. Ali upravo to ih čini fascinantnim, zar ne?
P.S. Ako vam u vinariji kažu da u vinu osjećaju “notu vulkana”… na Lanzaroteu to nije metafora.
