Dok smo šetali Budimskim brdom, nismo ni slutili da ispod naših nogu postoji čitav podzemni svijet. Ispod Budimpešte se krije oko 200 pećina, nastajale milionima godina djelovanjem termalnih voda koje su izdubile čitav lavirint prolaza i komora. Neke od tih pećina stare su stotine hiljada godina. Neke su korištene kao bolnice, zatvori, skloništa. A jedna od njih krije priču o zatočeništvu čovjeka koji je inspirisao lik Drakule.
Bolnica u stijeni: tajna ispod Budimskog zamka
Sadržaj članka:
- Bolnica u stijeni: tajna ispod Budimskog zamka
- Lavirint, Drakula i podzemni harem
- Pećine nastale od termalnih voda
- Mitovi vs stvarnost o podzemnoj Budimpešti
- Podzemna Budimpešta: grad ispod grada
Skrivena unutar gotovo 10 kilometara prirodnih pećina i tunela ispod Budimskog zamka, Bolnica u stijeni (Hospital in the Rock) jedno je od najneočekivanijih mjesta koja smo ikada posjetili. Tokom Drugog svjetskog rata, ovdje je funkcionisala tajna hirurška bolnica. Bila je projektovana za 60 do 70 pacijenata, ali tokom opsade Budimpešte primila je preko 600 ranjenika. Ako planirate advent u Budimpešti, ovaj muzej je obavezan.
Poslije rata, bolnica je ponovo otvorena tokom Mađarske revolucije 1956. A onda, 1958. godine, proširena je u tajni nuklearni bunker za slučaj hemijskog ili nuklearnog napada. Bunker nikada nije upotrijebljen u tu svrhu, a čitav prostor je otvoren za javnost kao muzej tek 2008. godine. Do tada… manje-više zaboravljen.
Lavirint, Drakula i podzemni harem
Lavirint ispod Budimskog zamka je dio prirodnog pećinskog sistema starog pola miliona godina. U 15. vijeku, kralj Matija Korvin je ovdje navodno zatočio Vlada Tepesa, poznatijeg kao Vlad Nabijač, čovjeka koji je inspirisao Brama Stokera da napiše Drakulu. Mračni prolazi, vlažni zidovi i zvuk kapljica koji odjekuje… atmosfera je takva da vam ne treba nikakva mašta da zamislite kako je tu bilo prije 500 godina.
U 16. vijeku, tokom osmanske vlasti, stanovnici su spojili podrume svojih kuća sa pećinskim sistemom. Osmanlije su, prema nekim izvorima, koristile prolaze za razne namjene, uključujući skladištenje i zatvore. Poslije su ulazi zazidani jer su pećine počele da se koriste za pljačke.
Pećine nastale od termalnih voda
Budimpešta leži na geološkom rasjedu, i upravo su termalne vode koje izbijaju na površinu godinama stvarale podzemne prolaze. To su iste vode zbog kojih je Budimpešta poznata po termalnim kupalištima. Pálvölgyi pećina, duga oko 29 kilometara, najduža je pećinska mreža u gradu, poznata po stalaktitima i stalagmitima. Szemlőhegyi pećina je drugačija… umjesto klasičnih formacija, ima mineralne nakupine koje podsećaju na podzemni cvjetni vrt.
Posebno nas je iznenadilo da u predgrađu Budafok postoji oko 120 kilometara tunela koji se koriste kao vinski podrumi. Vinari iz cijele Mađarske dovode vino ovdje da odleži u savršenim uslovima.
Mitovi vs stvarnost o podzemnoj Budimpešti
„Ispod Budimpešte je 200 km tunela.” Tačnije, ispod Budimpešte je oko 200 pećina, nastajanih milionima godina. Dužina svih prolaza zajedno je impresivna, ali je teško dati tačnu brojku jer mnoge pećine nisu potpuno istražene.
„Drakula je zaista bio zatvoren u lavirintu.” Prema dostupnim istorijskim podacima, Vlad Tepeš jeste bio zarobljenik kralja Matije Korvina u Budimu, ali tačna lokacija njegovog zatočeništva nije sa sigurnošću potvrđena. Lavirint pod zamkom je jedna od najčešće pominjanih lokacija.
„Bolnica u stijeni je bila poznata tokom rata.” Naprotiv. Bila je strogo tajna i javnost nije znala za nju sve do 2002. godine.
Podzemna Budimpešta: grad ispod grada
Ono što smo naučili u Budimpešti je da grad koji vidite na površini… terme, Dunav, parlament… to je samo pola priče. Ispod svega toga postoji drugi grad, stariji, tamniji, i pun priča koje čekaju da neko siđe stepenicama i pronađe ih. Bolnica u stijeni nas je ostavila bez teksta. Ne zbog eksponata, nego zbog osjećaja da hodaš prostorom u kojem su se dešavale stvari o kojima se nije smjelo govoriti decenijama. 🕳️
Ovaj članak je rezultat detaljnog istraživanja. Neke priče i legende dio su usmene predaje i nije moguće sa 100% sigurnošću potvrditi njihovu tačnost. Ali upravo to ih čini fascinantnim, zar ne?
P.S. Temperatura u pećinama je konstantnih 11-12°C cijele godine. Ljeti je to spas. Zimi… recimo da smo požalili što nismo ponijeli deblju jaknu.
