Niste očekivali da će vas zanimljivosti o Tallinnu odvesti u jednu od najžešćih debata u Evropi, ali evo nas. Ko je prvi postavio novogodišnju (ili božićnu) jelku? Nijemci kažu oni. Latvijci se kunu da su to bili oni, u Rigi 1510. godine. Ali Estonci imaju pismeni zapis iz 1441. godine koji opisuje ceremoniju postavljanja jelke na gradskom trgu u Tallinnu, što bi značilo da su oni to radili skoro 70 godina prije Latvijaca i više od jednog vijeka prije bilo kojeg poznatog njemačkog zapisa. Nismo mogli da ne istražimo ovu priču do kraja.
Sadržaj članka:
- Najveća debata Baltika: čija je jelka?
- Neobičnosti koje čine Tallinn drugačijim
- Estonski folklor i stara vjerovanja
- Mitovi vs stvarnost
Najveća debata Baltika: čija je jelka?
Zapis iz 1441. godine pominje da je Bratstvo Crnoglavih, udruženje mladih, neoženjenih trgovaca u Tallinnu, postavilo jelku na trgu tokom zimskih praznika. Oko drveta se plesalo, a nakon toga je drvo spaljeno. Ovo je najstariji poznati pismeni zapis o postavljanju jelke na javnom prostoru u Evropi. Na tallinnskom Raekojaplatsu danas stoji i spomen-ploča koja obilježava ovaj događaj.
Latvijci tvrde suprotno. Njihov zapis iz Rige datira iz 1510. godine i oni ga smatraju početkom tradicije. Nijemci pak ističu da je Martin Luter u 16. vijeku bio prvi koji je na drvo stavio svijeće. Debata se nastavlja i danas, ali Estonci su u jednoj stvari nepokolebljivi: njihov je zapis najstariji, i gotovo.
Ono što nas je posebno zabavilo jeste da su i Riga i Tallinn postavili spomen-ploče na mjestima gdje su navodno prve jelke stajale. Kad smo posjetili obje ploče, shvatili smo da je ovo rivalstvo zapravo šarmantno, dva grada se spore oko nečega lijepog umjesto oko nečeg ružnog. Ako planirate putovanje u Tallinn, potražite ploču na Starom trgu i napravite fotografiju pored nje.
Neobičnosti koje čine Tallinn drugačijim
Javni prevoz koji je besplatan za stanovnike
Tallinn je 2013. godine postao prvi glavni grad u Evropi koji je uveo besplatan javni prevoz za sve registrovane stanovnike grada. Autobusi, tramvaji, trolejbusi… sve besplatno. Zvuči nemoguće, ali funkcioniše. Grad je izračunao da troškovi naplate karata (štampanje, kontrola, mašine) gotovo dosežu prihod od prodaje, pa su odlučili da jednostavno ukinu naplatu.
Pjevačka revolucija koja je srušila imperiju
Estonci su 1988. godine izašli na masovna okupljanja na kojima su pjevali zabranjene patriotske pjesme. Preko 300.000 ljudi, skoro trećina tadašnje populacije, okupilo se na festivalu pjesme. Niko nije bacio kamen, niko nije pucao. Samo su pjevali. I to je bio početak kraja sovjetske vlasti u Estoniji. Ovaj pokret je ušao u istoriju pod imenom “Pjevačka revolucija” (Singing Revolution) i jedinstven je u cijeloj modernoj istoriji.
Festival estonske pjesme (Laulupidu) održava se svakih pet godina na ogromnoj pozornici na otvorenom u Tallinnu, koja prima do 30.000 pjevača odjednom. Zamislite trideset hiljada glasova u isto vrijeme.
Estonski folklor i stara vjerovanja
Estonci imaju bogatiji folklor nego što biste očekivali od tako male nacije. Nacionalni ep “Kalevipoeg” priča o džinovskom sinu koji se bori protiv zlih sila, gubi ruku u borbi sa mačem… i ta ruka ga na kraju ubije. Veselije nego što zvuči, obećavamo.
U estonskoj tradiciji, šume su svete. Stara vjerovanja kažu da u šumama žive duhovi i da se drveću ne smije nanositi nepotrebna šteta. Ovo nije samo folklorni kuriozitet. Estonija je danas jedna od najšumovitijih zemalja u Evropi, sa oko 50% teritorije pokriveno šumom, i ta drevna veza sa prirodom očigledno nije nestala. 🌲
Mitovi vs stvarnost
MIT: Estonci su Rusi ili barem govore ruski.
STVARNOST: Estonski jezik nema nikakve veze sa ruskim. Pripada ugrofinskoj porodici jezika i srodniji je finskom nego bilo kojem susjednom jeziku. Oko četvrtine stanovništva jesu etički Rusi, ali Estonci su posebna nacija sa vlastitom kulturom, jezikom i identitetom.
MIT: Estonci su zaista izmislili jelku i to je dokazana činjenica.
STVARNOST: Fer je reći da imaju najstariji poznati pismeni zapis. Ali “izmislili” je jaka riječ. Moguće je da su slične tradicije postojale i ranije na drugim mjestima, samo bez pisanog traga. Istina je negdje između, ali Estonci svakako imaju pravo da se ponose tim zapisom iz 1441.
MIT: U Tallinnu je sve srednjovjekovno i nema modernog života.
STVARNOST: Stari grad je samo jedan dio Tallinna. Telliskivi kreativni grad, Noblessner kvart na obali, moderna gastronomska scena, noćni život u Kalamaji… Tallinn je možda sačuvao svoju prošlost, ali živi potpuno u sadašnjosti.
Od najstarijeg pisanog zapisa o jelki u Evropi do revolucije koja je izvedena pjevanjem, Tallinn konstantno iznenađuje. Ovo je grad koji se ne uklapa ni u jedan kalup, i upravo zato ga vrijedi posjetiti. A kad budete stajali na Starom trgu u decembru, pored jelke, sjetite se da je na tom istom mjestu stajala jedna od prvih javno postavljenih jelki u istoriji. Bilo to 1441. ili ne, priča je previše dobra da bi se ignorisala. 🎄
Ovaj članak je rezultat detaljnog istraživanja. Neke priče i legende dio su usmene predaje i nije moguće sa 100% sigurnošću potvrditi njihovu tačnost. Ali upravo to ih čini fascinantnim, zar ne?
P.S. Ako Estonca pitate ko je izmislio jelku, nemojte ni pominjati Latvijce. Dobićete predavanje od pola sata. Provjereno.
