Stojite pored jezera, zemlja pod nogama je topla, i iz rupe u tlu vade… hljeb. Svjež, topao, tamnosmeđi raženi hljeb koji se pekao 24 sata pod zemljom, bez peći, bez struje, samo uz pomoć geotermalne toplote planete. Kad smo prvi put čuli za ovo, pomislili smo da neko pretjeruje. Onda smo vidjeli kako to zaista izgleda, i shvatili da je Island mjesto gdje i pekara može biti vulkan.
Sadržaj članka:
- Rúgbrauð: hljeb iz zemlje
- Geotermalna kuhinja Islanda
- Kako Island koristi toplotu ispod nogu
- Mitovi vs stvarnost o geotermalnom Islandu
Rúgbrauð: hljeb iz zemlje
Rúgbrauð (doslovno „raženi hljeb”) je tradicionalni islandski hljeb koji se peče u vrućem tlu blizu geotermalnih izvora. Recept je jednostavan: raženo brašno, šećer, so, mlijeko i ponekad malo prašak za pecivo. Tijesto se stavlja u metalnu posudu, hermetički zatvori, i zakopa u zemlju na mjestu gdje je temperatura tla oko 100°C.
I onda čekate. 24 sata. Zemlja radi posao. Nema reguliranja temperature, nema tajmera, nema ničega osim geotermalne toplote koja polako, ravnomjerno peče hljeb. Rezultat je nešto između hljeba i kolača. Tamnosmeđ, blago sladak, izuzetno vlažan i gust. Tekstura podsjeća na pumpernikl, ali sa karameliziranim notama koje nastaju dugim, sporim pečenjem.
Jedna od najpoznatijih lokacija za ovaj hljeb je Laugarvatn Fontana, geotermalni spa u Zlatnom krugu, gdje posjetioci mogu gledati kako se hljeb zakopava i vadi iz tla. Ako planirate putovanje na Island, ovo je iskustvo koje ne smijete propustiti.
Geotermalna kuhinja Islanda
Jaja kuhana u gejziru
Hljeb nije jedina stvar koju Islanđani kuhaju geotermalnom energijom. Na pojedinim lokacijama, ljudi koriste vruće izvore za kuhanje jaja. Stavite jaje u mrežicu, spustite u vruć izvor, i za otprilike 20 minuta imate perfektno kuhano jaje sa blagim sumpornim aromom. Ukus? Drugačiji. Ni bolji ni gori od klasičnog, jednostavno… vulkanski.
Staklenički efekt na islandski način
Island je posljednje mjesto na Zemlji gdje biste očekivali uzgoj paradajza. A ipak, ova zemlja proizvodi paradajz tokom cijele godine. Kako? Staklenici grijani geotermalnom energijom. Selo Hveragerði poznato je kao „selo staklenika” i tamo rastu paradajz, krastavci, paprike, pa čak i banane. Da, banane na Islandu. Geotermalna toplota zagrijava staklenike, a led i snijeg napolju su potpuno nebitni.
Islandski paradajz je zapravo kvalitetan. Uzgaja se bez pesticida (jer na Islandu gotovo nema štetočina) i isključivo na geotermalnoj energiji. Jedna od onih stvari koje zvuče nemoguće dok ne vidite svojim očima.
Kako Island koristi toplotu ispod nogu
Geotermalna energija na Islandu nije samo kuriozitet. To je osnova čitavog energetskog sistema. Oko 90% islandskih domova grije se geotermalnom energijom. Grijanje je toliko jeftino da mnogi Islanđani ostavljaju vodu da teče u bazenima cijelu godinu. Račun za grijanje prosječnog islandskog doma je zlomak onoga što Evropljani plaćaju.
Reykjavík (doslovno „dimljivi zaliv”) dobio je ime po geotermalnoj pari koju su Vikinzi vidjeli kad su stigli. Danas ta ista para zagrijava čitav grad. Topla voda se transportuje cjevovodima iz geotermalnih polja i dolazi u domove na temperaturi od oko 80°C. Trotaori u centru grada su grijani iznutra, pa se snijeg na njima topi sam. Čak su i neki bazeni na otvorenom grijani geotermalnom vodom, uključujući čuvenu Plavu lagunu, čija voda ima temperaturu od oko 38 do 40°C bez obzira na to što napolju može biti minus 15.
Mitovi vs stvarnost o geotermalnom Islandu
MIT: Geotermalna voda na Islandu smrdi po pokvarenim jajima.
STVARNOST: Topla voda koja dolazi u domove može imati blag sumporni miris, ali brzo se navikne. Hladna voda za piće dolazi iz potpuno drugog izvora (glečerske vode) i nema nikakav miris. Mnogi tvrde da je islandska voda za piće među najčišćima na svijetu.
MIT: Plava laguna je prirodni izvor.
STVARNOST: Plava laguna je zapravo nusproizvod geotermalne elektrane Svartsengi. Voda koja se koristi za proizvodnju struje ispušta se u lavu, gdje se prirodno filtrira i obogaćuje mineralima. Laguna je vještačka tvorevina, ali voda je prirodna.
MIT: Možete zakopati hljeb bilo gdje na Islandu.
STVARNOST: Samo na lokacijama sa dovoljno visokom geotermalnom aktivnošću. Ako zakopate hljeb na pogrešnom mjestu, dobićete sirovo tijesto nakon 24 sata. Ako ga zakopate na previše vrućem mjestu, dobićete ugalj. Potrebno je precizno znanje o lokalnoj temperaturi tla.
Island je mjesto gdje planeta kuha za vas. Bukvalno. Hljeb iz zemlje, jaja iz gejzira, banane iz staklenika na ledu. Ova mala ostrvska država koristi ono što ima pod nogama na način koji je istovremeno drevni i potpuno futuristički. A jedna stvar nas se posebno dojmila… Islanđani na geotermalnim područjima ponekad suše rublje napolju usred zime, jer je tlo toliko toplo da se vazduh iznad njega zagrije i osuši odjeću brže nego bilo koja mašina. Prirodna sušilica rublja, sa pogledom na vulkan. 🌋
Ovaj članak je rezultat detaljnog istraživanja. Neke priče i legende dio su usmene predaje i nije moguće sa 100% sigurnošću potvrditi njihovu tačnost. Ali upravo to ih čini fascinantnim, zar ne?
P.S. Jedna islandska poslovica kaže: „Ne treba ti peć kad živiš na vulkanu.” Zapravo, to smo upravo izmislili. Ali zvuči kao nešto što bi Islanđanin rekao, zar ne?
