Kad smo prvi put zaronili u Crveno more, očekivali smo da će biti toplo. Nismo očekivali da će biti OVAKO toplo. Temperatura vode u ljetnim mjesecima dostiže i do 30°C na površini, a čak i na dubini od 20 metara rijetko pada ispod 24°C. Za kontekst, Jadransko more ljeti jedva dosegne 25°C na površini. Pitali smo se zašto, i odgovor nas je odveo u priču o geologiji, biologiji i jednom moru koje se ponaša kao niko drugo na planeti.
Sadržaj članka:
- Zašto je Crveno more tako toplo
- Kako toplina mijenja ronjenje
- Podvodni svijet koji toplina stvara
- Mitovi vs stvarnost o Crvenom moru
Zašto je Crveno more tako toplo
Odgovor leži u geografiji. Crveno more je praktično zatvoreno more, okruženo pustinjama sa svih strana. Na jugu ga sa Indijskim okeanom povezuje uski tjesnac Bab el-Mandeb, širok samo oko 30 kilometara. Na sjeveru je Suecki kanal, ali to je vještački prolaz koji ne donosi značajnu cirkulaciju. Rezultat? Voda se zagrije i nema kuda otići.
Ali to nije sve. U Crveno more ne uliva se nijedna rijeka. Nijedna. To ga čini jednim od najslanijih mora na svijetu, sa salinitetom od oko 40 promila (Mediteran ima oko 38, a Jadran oko 35). Viša slanost znači da voda drugačije apsorbira toplotu, što dodatno podiže temperaturu.
Pustinjski vjetrovi koji pušu preko mora donose topao, suh vazduh koji minimizira isparavanje u smislu hlađenja površine. Sve zajedno, dobijate more koje se ponaša skoro kao prirodni džakuzi. Ako planirate ljetovanje u Hurghadi, ova informacija će vam biti korisna za planiranje ronilačkih aktivnosti.
Kako toplina mijenja ronjenje
Mokro odijelo ili bez njega?
U većini mora ronioci nose mokra odijela debljine 5 do 7 milimetara. U Crvenom moru ljeti, dovoljno je 3 milimetra, a mnogi iskusni ronioci zaranjaju samo u kratkim „shorty” odijelima. Manje neoprena znači veću slobodu pokreta, što posebno početnike čini opuštenijima pod vodom.
Topla voda donosi još jednu prednost. Otopljeni plinovi se drugačije ponašaju na višim temperaturama, pa ronioci mogu provesti nešto duže na manjim dubinama prije nego dostignu dekompresijske limite. Naravno, to ne znači da treba zanemariti sigurnosna pravila.
Vidljivost koja oduzima dah
Pošto nema riječnog nanosa (jer nema rijeka), vidljivost u Crvenom moru dostiže i do 40 metara. U Jadranu je dobar dan kad vidite 15. Ova kristalna prozirnost, u kombinaciji sa toplom vodom, čini Crveno more jednom od pet najboljih ronilačkih destinacija na planeti.
Podvodni svijet koji toplina stvara
Toplina Crvenog mora nije samo ugodna za ronioce. Ona je stvorila jedan od najbogatijih koralnih ekosistema na Zemlji. Više od 1.200 vrsta riba živi ovdje, od čega je oko 10% endemsko, što znači da ih nećete naći nigdje drugdje. Napoleon riba, klaunske ribe, morski konjići, pa čak i dugonzi… sve to na jednom mjestu.
Međutim, ta ista toplina predstavlja i prijetnju. Kada temperatura vode pređe 30°C na duži period, korali počinju blijeđenje. Otpuštaju alge koje im daju boju i hranu, i polako umiru. Posljednjih godina zabilježeni su slučajevi blijeđenja korala i u Crvenom moru, što je zabrinulo naučnike. Ipak, korali Crvenog mora pokazuju iznenađujuću otpornost u poređenju sa Velikim koralnim grebenom, i naučnici vjeruju da je to zato što su „naviknuti” na toplinu.
Mitovi vs stvarnost o Crvenom moru
MIT: Crveno more je dobilo ime po crvenoj boji vode.
STVARNOST: Voda je kristalno plava. Jedna od teorija kaže da ime dolazi od sezonskog cvjetanja crvenkaste alge Trichodesmium erythraeum koja povremeno oboji površinu. Druga teorija povezuje ime sa starim načinom označavanja strana svijeta bojama, gdje je crvena označavala jug.
MIT: Morski psi u Crvenom moru su veoma opasni.
STVARNOST: Napadi su izuzetno rijetki. Crveno more ima oko 44 vrste morskih pasa, ali većina izbjegava kontakt sa ljudima. Incidenti koji se dogode obično su povezani sa nepravilnim hranjenjem riba od strane turista, što privlači predatore bliže obali.
MIT: Ljeti je previše toplo za ronjenje.
STVARNOST: Temperatura vazduha može biti nepodnošljiva (i do 45°C), ali pod vodom je sasvim druga priča. Mnogi iskusni ronioci zapravo preferiraju ljeto jer je podvodni život najaktivniji, a vidljivost fantastična.
Crveno more je anomalija u najboljem smislu te riječi. More bez rijeka, okruženo pustinjom, sa temperaturom koju nijedan ocean ne može ponoviti. I upravo ta neobična kombinacija stvorila je podvodni raj koji treba vidjeti bar jednom. Bonus činjenica za kraj… Crveno more se širi. Tektonske ploče ga razdvajaju brzinom od oko 1 centimetar godišnje. Za nekih milion godina, postaće novi ocean. Doduše, niko od nas to neće dočekati. 🐠
Ovaj članak je rezultat detaljnog istraživanja. Neke priče i legende dio su usmene predaje i nije moguće sa 100% sigurnošću potvrditi njihovu tačnost. Ali upravo to ih čini fascinantnim, zar ne?
P.S. Klaunske ribe u Crvenom moru su stvarno onako šarene kao u „Potrazi za Nemom”. Samo što u stvarnom životu ne pričaju. Koliko znamo.
